O nama

Nastanak poduzeća Kamenolom Gradac d.d. veže se za vrijeme nakon 1. svjetskog rata kada su postojale velike potrebe za građevnim kamenom, kao i zbog zapošljavanja stanovništva ovoga kraja. Kao sirovinska baza koriste se kristalinske stijene Krndije i to na njenom istočnom i sjevernome dijelu, nedaleko od Gradca Našičkog.O prvim koracima, kao i daljem razvoju poduzeća, sve do danas, nisu sačuvani nikakvi pisani tragovi pa se u ovome dijelu iznose bitni događaji vezani za nastanak i razvoj poduzeća, a potječu iz sjećanja g. Petra Vukadinovića, koji je jedno vrijeme bio direktor poduzeća. Prvo veće organizirano vađenje kamena na ležištu Torine zabilježenoje 1954. godine kada je vojska ručno kopala kamen koji se koristio za izgradnju vojarne u Našicama, općinske zgrade u Našicama, odnosno zgrade kotara. Nakon toga javlja se ideja o osnivanju poduzeća koje bi se bavilo eksploatacijom građevnog kamena, a koja se ostvaruje 1 .travnja 1957. godine osnivanjem Poljoprivredne zadruge Gradac. Osnivač je bio Vlajko Vukadinović, najznačajnija osoba za nastanak i kasniji razvoj poduzeća. Zadruga je upošljavala 11 radnika i u sklopu zadruge bili su kamenolom Torine, trgovina mješovitom robom, a 1958. godine na terenima iznad Gradca zasađeni su vinogradi. Kamen se vadio ručno i kolicima prevozio na deponiju gdje se slagao u figure, zaprimao i prodavao. Na rudokopu je postojala pruga kojom se vagonetima odvozio jalovi stijenski materijal što je u vagonete utovaran ručno, vilama. Osnovna proizvodnja bila je proizvodnja lomljenog kamena koji se koristio za izradu nasipa, temelja, kamena za zidanje, te kamena "šakara" za izradu kaldrma. Prve količine tucanika proizvode se 1958. godine na lokalitetu Tri bora na Torinama, a iste godine kupljen je prvi traktor kojim se tucanik prevozio do željezničke postaje u Londžici, gdje je ručno utovaran u vagone. Poljoprivredna zadruga proširuje svoju djelatnost 1960. godine izgradnjom bazena i motela u Gradcu, te kao takva djeluje sve do 1963. godine kada dolazi do raspada zadruge. Raspadom Poljoprivredne zadruge Gradac, kamenolom preuzimaju Novogradnja Našice i IGM Našice. Trgovina mješovitom robom pripala je Razvitku Našice, a vinogradi s okolnim zemljištem IPK-u. Motel je ostao pri mjesnoj zajednici i povremeno je iznajmljivan poduzeću Turist iz Osijeka. Najznačajnija je godina u povijesti poduzeća 1965. jer se te godine kamenolom odvaja od Novogradnje i osniva se poduzeće Kamenolom Gradac. Tada počinje znatniji razvoj kamenoloma i intenzivnija eksploatacija građevnog kamena s ležišta Torine. Kupljena je drobilica tipa Fagram za proizvodnju drobljenog kamena, kamioni za transport kamena, te utovarivač UL-90 za utovar stijenske mase na rudokopu. Godine 1969. poduzeće preuzima kamenolom amfibolita Krndija, koji se nalazi uz asfaltnu cestu Našice - Požega, uz dolinu potoka Bedenić na padinama brda Velika brazda na Krndiji. Stijenska masa s ovoga kamenoloma eksploatira se sve do kraja osamdesetih godina. U početku je na samome rudokopu postojala drobilica za proizvodnju drobljenog kamena, da bi 1979. godine postrojenje bilo preseljeno na kamenolom u Voćinu. Za potrebe utovara na kamenolomu u Voćinu kupljen je utovarivač tipa N-800 proizvođača STT iz Trbovlja. Eksploatacija na kamenolomu Krndija i dalje se odvijala, a stijenska masa je odvožena na preradu na drobilično postrojenje kod Gradca. Krajem osamdesetih godina, zbog duljine transporta i sve nepovoljnijeg odnosa korisne mineralne sirovine i jalovih krovinskih naslaga, dolazi do prestanka eksploatacije na kamenolomu Krndija. Godine 1970. za primarno drobljenje kamena kupljena je čeljusna drobilica tipa Fagram s rotacijskim sitima, kapaciteta 25 m3/h, te utovarivač Tigar 1 00 - Radoje Dakić. Za potrebe miniranja stijenske mase, za dubinsko bušenje minskih bušotina, kupljena je bušaća garnitura SVGN Ravne s kompresorom tipa Fagram. Osim investiranja u obnavljanje i proširenje postrojenja i strojeva za eksploataciju i preradu stijenske mase, poduzećeje 1977. godine proširilo svoju djelatnost na izgradnju i održavanje cesta. Za tu svrhu kupljeni su grejderi G-31 i 0-110, te dva valjka od dvanaest i jedan valjak od šest tona. Radilo se na izgradnji i održavanju cesta na područjima općina Našice, Valpovo i Podravska Slatina. Godine 1980., u krugu upravne zgrade pogona, instalirana je betonara tipa AB-1 8 za proizvodnju betona i betonske galanterije, a također je započeto s investiranjem u novo drobilično postrojenje koje je instalirano 1981. godine. To je današnje postrojenje za drobljenje i klasiranje kamena, proizvođača STT iz Trbovlja. Radi se o primarnoj čeljusnoj drobilici kapaciteta 80-120 m3/h, koja je 1984. godine proširena sa sekundarnom udarnom drobilicom proizvodača SCT iz Ljubljane. Tih godina poduzeće je upošljavalo 110 radnika. Glavni kupci bili su Vodogradnja Osijek, Gradnja Osijek, Slavonske šume, IPK Osijek, lokalni i regionalni SIZ-ovi za održavanje cesta, Poduzeće za ceste Osijek, Poduzeće za ceste Slavonski Brod i dr. Do početka devedesetih godina, pošto je instaliranjem navedenog drobiličnog postrojenja bilo rješeno pitanje kvalitetnijeg drobljenja i klasiranja kamena, uglavnom se ulagalo u nabavu novih strojeva za utovar kamena i kamiona za prijevoz stijenske mase iz rudokopa do drobilane. Kupljeni su bageri gusjeničari tipa BGH- 1 000, utovarivač ULT- 1 50, te kamioni tipa Kraz i Kamaz. Godine 1993. poduzeće je privatizirano i postaje dioničko društvo. Od tada pa do danas izvedeni su određeni zahvati u obnovi i proširenju postojeće opreme i strojeva, a u cilju postizanja veće proizvodnje, kvalitetnije pripreme i prerade mineralne sirovine, kao i mogućeg šireg iskorištenja upotrebne vrijednosti stijenske mase iz kamenoloma Torine. Od prelaska poduzeća na dioničko društvo, pa do danas, vrše se znatna financijska ulaganja u tehnološki proces eksploatacije i proizvodnje tehničkoga građevnog kamena. Ulaganja su, prije svega, uvjetovana tržišnim zbivanjima koja se odnose na sve veću potražnju za tehničkim građevnim kamenom kvalitete koja odgovara propisanim standardima. U tom cilju poduzeće ulaže u nabavu suvremene opreme i strojeva kojima će se osigurati što kvalitetnija priprema i eksploatacija mineralne sirovine, postizanje što većeg koeficijenta iskorištenja ležišta pri eksploataciji, kvalitetna tehnološka prerada mineralne sirovine, te proširenje palete proizvoda sukladno upotrebnim vrijednostima mineralne sirovine. Uz dobar zemljopisni položaj, odličnu infrastrukturnu mrežu, te dobru sirovinsku bazu, modernizacijom tehnološkog procesa eksploatacije i prerade mineralne sirovine, kao i kvalitetnom analizom tržišta, poduzeće Kamenolom Gradac d.d. nada se u skoroj budućnosti postizanju znatnog gospodarskog uspjeha u plasmanu kvalitetnog tehničkoga građevnog kamena za potrebe graditeljstva. Danas imamo 120 uposlenih djelatnika i godišnju proizvodnju 25000 metara kubičnih kamena.